Protiv blokirajući uređaji
U slučaju kočenja na klizavom kolovozu, zbog smanjenog trenja, dešava se da točkovi blokiraju i vozilo nekontrolisano klizi i zanosi se.
ABS ( skraćenica za (Anti-lock Braking System), što u prevodu znači – sistem protiv blokiranja kočnica), regulacijom kočionog pritiska sprečava blokiranje točkova i omogućava vozaču da i dalje upravlja vozilom.
Na slici su prikazani elementi ABS-a:
ABS ( skraćenica za (Anti-lock Braking System), što u prevodu znači – sistem protiv blokiranja kočnica), regulacijom kočionog pritiska sprečava blokiranje točkova i omogućava vozaču da i dalje upravlja vozilom.
Na slici su prikazani elementi ABS-a:
1. senzor broja obrtaja, 2. kočioni cilindri na točkovima, 3. hidro-agregat sa glavnim kočionim cilindrom, 4. EUJ, 5. signalna lampica
Princip rada: EUJ prikuplja podatke od senzora broja obrtaja na točkovima, na osnovu kojih izračunava obimnu brzinu točkova, a logička kola u EUJ određuju referentnu brzinu vozila. Svaka promena broja obrtaja jednog ili više točkova u odnosu na referentnu brzinu registruje se kao opasnost od blokiranja. Da bi se sprečila blokada nekog točka najpre se zaustavi porast i zadrži pritisak u kočionom cilindru na dostignutom nivou; ako se obrtno kretanje točka i dalje smanjuje pritisak ulja u kočionom cilindru se mora i smanjivati da bi točak manje kočio i tako olakšalo upravljanje vozilom. |
Zavisno od stanja kolovozne trake prosečno se odvija 4 do 10 regulacionih ciklusa u sekundi.
Donja granica regulacije je kada brzina vozila opadne ispod 4 Km/h. Tokom različitih faza ciklusa regulacije, kao što su zadržavanje pritiska, smanjenje pritiska i povećanje pritiska, EUJ reguliše rad elektromagnetnih ventila, koji sa hidroagregatom čine celinu. Vozač ovu promenu pritiska oseća kao lako podrhtavanje pedale, ali samo pri naglom kočenju. Kada se vozilo nakon zaustavljanja ponovo pokrene, čuje se kratko zvuk elektromotora koji obavlja samokontrolu ABS-a.
Tri su varijante ABS-a:
1. Jedan prednji točak i zadnji točak koji se nalazi njemu dijagonalno, regulišu se zajedno
2. Prednji točkovi se regulišu pojedinačno i odvojeno a zadnji točkovi zajedno; to je tzv. selektivna
regulacija kada se reguliše uvek onaj točak koji je najbliže granici blokiranja;
ova varijanta je najčešće u primeni i
3. Zasebna i nezavisna regulacija sva četiri točka, najbolje ali i najskuplje rešenje
Donja granica regulacije je kada brzina vozila opadne ispod 4 Km/h. Tokom različitih faza ciklusa regulacije, kao što su zadržavanje pritiska, smanjenje pritiska i povećanje pritiska, EUJ reguliše rad elektromagnetnih ventila, koji sa hidroagregatom čine celinu. Vozač ovu promenu pritiska oseća kao lako podrhtavanje pedale, ali samo pri naglom kočenju. Kada se vozilo nakon zaustavljanja ponovo pokrene, čuje se kratko zvuk elektromotora koji obavlja samokontrolu ABS-a.
Tri su varijante ABS-a:
1. Jedan prednji točak i zadnji točak koji se nalazi njemu dijagonalno, regulišu se zajedno
2. Prednji točkovi se regulišu pojedinačno i odvojeno a zadnji točkovi zajedno; to je tzv. selektivna
regulacija kada se reguliše uvek onaj točak koji je najbliže granici blokiranja;
ova varijanta je najčešće u primeni i
3. Zasebna i nezavisna regulacija sva četiri točka, najbolje ali i najskuplje rešenje
Kako funkcioniše ABS na vozilima
ABS funkcioniše tako da se kočenje realizuje tačno na granici u kojoj se točak maksimalno usporava, ali još uvjek se okreće.
Pošto je ova granica teško precizno odrediva i nije konstantna prilikom kočenja broj obrtaja svakog točka se meri davačem i šalje procesoru ABS-a. Procesor obrađuje dobijene informacije nezavisno za svaki točak i tačno obračunava vrednosti broja obrtaja i klizanja.
KOČNE čeljusti stežu disk bez otpuštanja sve do trenutka pred blokiranje točkova. U trenutku koji prethodi blokiranju točkova ABS kontroler, koji dobija informacije od senzora, aktivira senzor koji preko sklopa elektromagnetnih ventila snižava pritisak ulja u kočionom cilindru i otpušta čeljusti sve dok se kočioni moment toliko ne smanji da točkovi normalno nastavljaju sa svojim obrtanjem.
U tom trenutku senzor aktivira elektromagnetne ventile u suprotnom smeru, pritisak ulja i intezitet kočenja se opet povećava do granice blokiranja točkova gdje se ciklus ponovo vraća na početak. Ove promene pritiska se dešavaju vrlo brzo (3-5 puta u sekundi) zahvaljujući primeni elektromagnetnih kontrolnih ventila.
Opisani mehanizam se ponavlja dovoljno brzo tako da je točak stalno blizu granice blokiranja kako bi se ostvarila što viša efikasnost kočenja, a pritom ne sme da je dostigne. Iako se čitav proces dešava potpuno nezavisno od vozača, informacija o dejstvu sistema stiže i do njega u vidu podrhtavanja papučice kočnice i paljenjem kontrolne lampice na istrument tabli.
Na sledećoj slici je prikazana šema celokupnog sistema sa hidrauličnom instalacijom i princip njegovog rada.
Neposredno pred tedenciju točka ka blokiranju na odgovarajući elektromagnetni ventil djeluje se ograničenom strujom što prouzrokuje udaljavanje magnetnog klipa toliko da je prolaz za povrat ulja zatvoren. Pri tome se pritisak kočenja drži konstantnim.
U slučaju da se brzina određenog točka i dalje smanjuje, na odgovarajući elektromagnetni ventil se deluje jačom strujom i na taj način se magnetni klip tako pomeri da oslobodi povratni kanal. U istom trenutku se pokreće i povratna uljna pumpa koja sprovodi kočiono ulje (bez obzira na pritisak u instalaciji) nazad u kočioni krug. Taj trenutak vozač osjeća kroz blage vibracije na pedali kočnice.
Radi boljeg razumjevanja rada ovog sistema uzećemo u razmatranje samo jedan točak:
Proces kočenja:
U procesu kočenja bez tedencije ka blokiranju, odgovarajući elektromagnetni ventil se nepobuđuje. Magnetni klip se pod dejstvom opruge drži u krajnjem donjem položaju. Pritisak u instalaciji u konkretnom kočionom krugu se može nekontrolisano povećavati i na taj način smanjivati brzina posmatranog točka.
Faza držanja pritiska: Kod tedencije blokiranja točka na odgovarajući elektromagnetni ventil upravljačka jedinica ABS-a djeluje ograničenom strujom. Tim postupkom se magnetni ventil tako pomeri da se zatvori prolaz ka kočnici. Pritisak u kočnici se zadržava na određenom nivou .
Faza pada pritiska: Ukoliko se brzina točka i dalje smanjuje uprkos tome da se pritisak u instalaciji drži konstantnim upravljačka jedinica deluje na odgovarajući elektromagnetni ventil jačom strujom i na taj način se magnetni klip postavi u takav položaj da oslobodi povratni kanal, a pad pritiska obezbjedjuje rezervoar pritiska. Pritisak u instalaciji pada, a brzina točka se povećava.
Pošto je ova granica teško precizno odrediva i nije konstantna prilikom kočenja broj obrtaja svakog točka se meri davačem i šalje procesoru ABS-a. Procesor obrađuje dobijene informacije nezavisno za svaki točak i tačno obračunava vrednosti broja obrtaja i klizanja.
KOČNE čeljusti stežu disk bez otpuštanja sve do trenutka pred blokiranje točkova. U trenutku koji prethodi blokiranju točkova ABS kontroler, koji dobija informacije od senzora, aktivira senzor koji preko sklopa elektromagnetnih ventila snižava pritisak ulja u kočionom cilindru i otpušta čeljusti sve dok se kočioni moment toliko ne smanji da točkovi normalno nastavljaju sa svojim obrtanjem.
U tom trenutku senzor aktivira elektromagnetne ventile u suprotnom smeru, pritisak ulja i intezitet kočenja se opet povećava do granice blokiranja točkova gdje se ciklus ponovo vraća na početak. Ove promene pritiska se dešavaju vrlo brzo (3-5 puta u sekundi) zahvaljujući primeni elektromagnetnih kontrolnih ventila.
Opisani mehanizam se ponavlja dovoljno brzo tako da je točak stalno blizu granice blokiranja kako bi se ostvarila što viša efikasnost kočenja, a pritom ne sme da je dostigne. Iako se čitav proces dešava potpuno nezavisno od vozača, informacija o dejstvu sistema stiže i do njega u vidu podrhtavanja papučice kočnice i paljenjem kontrolne lampice na istrument tabli.
Na sledećoj slici je prikazana šema celokupnog sistema sa hidrauličnom instalacijom i princip njegovog rada.
Neposredno pred tedenciju točka ka blokiranju na odgovarajući elektromagnetni ventil djeluje se ograničenom strujom što prouzrokuje udaljavanje magnetnog klipa toliko da je prolaz za povrat ulja zatvoren. Pri tome se pritisak kočenja drži konstantnim.
U slučaju da se brzina određenog točka i dalje smanjuje, na odgovarajući elektromagnetni ventil se deluje jačom strujom i na taj način se magnetni klip tako pomeri da oslobodi povratni kanal. U istom trenutku se pokreće i povratna uljna pumpa koja sprovodi kočiono ulje (bez obzira na pritisak u instalaciji) nazad u kočioni krug. Taj trenutak vozač osjeća kroz blage vibracije na pedali kočnice.
Radi boljeg razumjevanja rada ovog sistema uzećemo u razmatranje samo jedan točak:
Proces kočenja:
U procesu kočenja bez tedencije ka blokiranju, odgovarajući elektromagnetni ventil se nepobuđuje. Magnetni klip se pod dejstvom opruge drži u krajnjem donjem položaju. Pritisak u instalaciji u konkretnom kočionom krugu se može nekontrolisano povećavati i na taj način smanjivati brzina posmatranog točka.
Faza držanja pritiska: Kod tedencije blokiranja točka na odgovarajući elektromagnetni ventil upravljačka jedinica ABS-a djeluje ograničenom strujom. Tim postupkom se magnetni ventil tako pomeri da se zatvori prolaz ka kočnici. Pritisak u kočnici se zadržava na određenom nivou .
Faza pada pritiska: Ukoliko se brzina točka i dalje smanjuje uprkos tome da se pritisak u instalaciji drži konstantnim upravljačka jedinica deluje na odgovarajući elektromagnetni ventil jačom strujom i na taj način se magnetni klip postavi u takav položaj da oslobodi povratni kanal, a pad pritiska obezbjedjuje rezervoar pritiska. Pritisak u instalaciji pada, a brzina točka se povećava.